Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je važnost angažmana hrvatskih znanstvenika zbog kojih je Hrvatska čvrsto ukorijenjena u europski ekosustav istraživanja fuzije te predana njegovim dugoročnim ciljevima. Naglasio je kako je sudjelovanje Hrvatske u fuzijskom programu ulaganje u znanje, inovacije i sljedeću generaciju znanstvenika i inženjera.
"Za Hrvatsku je sudjelovanje u europskim programima fuzije važan način jačanja naših istraživačkih kapaciteta i odgovornog doprinosa zajedničkoj energetskoj budućnosti Europe", rekao je Fuchs.
Predsjednica Znanstveno-tehničkog savjetodavnog odbora EUROfusiona s njemačkog Max Planck Instituta za fiziku plazme Elisabeth Wolfrum naglasila je da "nijedan uređaj te nijedna država ovaj problem ne može riješiti sama".
"Snaga Europe leži u spajanju različitih uređaja, znanja i perspektiva te ovom izazovu pristupamo kroz rigoroznu znanost, a ne kroz brza obećanja", istaknula je.
Wolfrum dodaje kako se radi na razvoju fuzijske elektrane kojoj je potreban ogromni prostor kako bi se kompenzirali gubitci te osigurao prostor za strojeve.
Naglašava kako je pitanje odvođenja viška topline i čestica od presudne važnosti te drži da je potrebna i politička volja kako bi se takva elektrana izgradila na europskom tlu.
Tadić: Hrvatska ima važnu ulogu u fuzijskim istraživanjima
Voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima Dones.hr s IRB-a Tonči Tadić je istaknuo da Hrvatska sudjeluje u europskim istraživanjima razvojem naprednih materijala za fuzijski reaktor te naglasio da posjedujemo jednu od 10 komora na svijetu koje imitiraju ekstremne uvjete potrebne za razvoj.
Projekt Dones od strateške je važnosti, dodaje Tadić, a upravo će se na njemu istraživati materijale za razvoj fuzijskog reaktora.
"Europska unija završila je strategiju razvoja fuzije te ni po čemu ne kasni za ostalim 'velikim igračima' na svjetskoj sceni kao što su SAD i Kina", rekao je.
Ravnatelj IRB-a David Matthew Smith naglasio je kako je uloga Instituta "posebno važna u analizi površina koje su bile izložene plazmi te u analizi takozvane fuzijske prašine koja nastaje trošenjem materijala".
Istaknuo je i važnost koju projekt predstavlja i za znanost i za gospodarstvo, od tvrtki koje razvijaju kranove i tešku opremu do onih koje rade napredne materijale i visoku tehnologiju.
"Prošlog mjeseca, u sklopu infrastrukturnog projekta O-ZIP, dopremili smo novi akcelerator i nadogradili sustav kako bi naši znanstvenici imali još jaču platformu za istraživanja i međunarodnu suradnju", rekao je Smith.
Direktor programa EUROfusion Gianfranco Federici istaknuo je da će napredak u ovom području ovisiti o trajnoj suradnji, zajedničkoj infrastrukturi te dugoročnom pristupu utemeljenom na dokazima. "Ovaj skup pruža snažnu platformu na kojoj ta suradnja dobiva konkretan oblik i na kojoj se zajednički planiraju sljedeći koraci na putu prema fuzijskoj energiji", naglasio je.
Ovogodišnje izdanje ovog znanstvenog skupa organizirali su europski konzorcij EUROfusion te IRB kao suosnivač.
Program EUROfusion osnovan je 2014. s ciljem ujedinjenja europskih fuzijskih istraživanja u jedan zajednički program, a okuplja 30 istraživačkih organizacija iz 25 država EU te Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske i Ukrajine.
Hrvatska sudjeluje kroz nacionalni tim koji koordinira IRB, a posebno kroz projekt IFMIF-Dones - infrastrukturu ključnu za provjeru materijala za buduće reaktore.
Hrvatska je po treći put domaćin ovog znanstvenog skupa nakon skupova u Splitu 2014. i u Dubrovniku 2017. godine.
Skup koji je u Zagrebu okupio niz vodećih europskih fuzijskih stručnjaka, znanstvenika i inženjera završava u četvrtak, 5. veljače.