Povijest Hrvatske izvještajne novinske agencije

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) osnovana je donošenjem Zakona u Hrvatskom saboru 26. srpnja 1990. godine, u razdoblju raspada jugoslavenske federacije i neposredno prije uspostave hrvatske državne neovisnosti. Ključnu ulogu u njezinu osnivanju imao je novinar i medijski djelatnik Josip Šentija koji je artikulirao koncept nacionalne novinske agencije kao temeljnog instrumenta informacijskog suvereniteta i obveznog elementa izgradnje nacionalnog identiteta. HINA je započela rad u iznimno ograničenim uvjetima. Većina međunarodnih novinskih agencija imala je ekskluzivne ugovore s jugoslavenskim Tanjugom pa je HINA u početku uspostavila suradnju samo s francuskom agencijom AFP. U prvoj redakciji na Trgu svetog Marka br. 3 u Zagrebu instaliran je satelitski prijem za praćenje AFP-ova servisa, što je predstavljalo osnovu za uključivanje u međunarodne informacijske tokove.

Početak emitiranja bio je planiran za 20. kolovoza 1990., no zbog eskalacije političkih napetosti i početka tzv. „balvan revolucije“ HINA je počela emitirati ranije. Prva vijest objavljena je 17. kolovoza 1990., a odnosila se na sjednicu hrvatske Vlade i sigurnosnu situaciju u zemlji. Obavijest o početku rada potpisao je prvi glavni urednik Vjekoslav Krsnik, a već sljedećeg dana agencija je objavila 18 vijesti, čime je potvrđena operativna spremnost sustava. U ranoj fazi razvoja ključne upravljačke uloge preuzimaju Milovan Šibl kao ravnatelj i Mirko Bolfek kao glavni urednik. Bolfek će kasnije postati i ravnatelj te obilježiti jedno od najdužih razdoblja upravljanja agencijom.

Hina tijekom Domovinskog rata

Tijekom Domovinskog rata HINA djeluje kao ključni informacijski kanal prema međunarodnoj javnosti. Njezini novinari i dopisnici izvještavaju s ratišta, a njihove vijesti preuzimaju vodeće svjetske agencije poput Reutersa, Associated Pressa i Agence France-Pressea (AFP). U tom razdoblju HINA stječe reputaciju pouzdanog izvora informacija o događajima u Hrvatskoj i šire. Nakon rata slijedi faza konsolidacije i razvoja. Krajem 1990-ih započinje sustavno arhiviranje fotografija i razvoj informacijske baze EVA koja je s vremenom izrasla u jednu od najvećih zbirki novinskih sadržaja u Hrvatskoj. Danas sadrži više od pet milijuna vijesti i fotografija, uključujući cjelokupnu produkciju HINA-e od 17. kolovoza 1990. te predstavlja ključnu dokumentacijsku bazu suvremene hrvatske povijesti.

Institucionalna transformacija

Ključna institucionalna prekretnica dogodila se donošenjem Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji iz listopada 2001. (Narodne novine 96/2001). HINA je tada preustrojena iz državne novinske agencije u javnu ustanovu Republike Hrvatske, agencijski model primjeren demokratskom društvu. Kao javnoj ustanovi posebne vrste zajamčena joj je financijska i poslovna samostalnost, što čini temelj njezine uredničke neovisnosti.

Zakonom je precizno definirana i njezina javna uloga: djelatnost HINA-e je prikupljanje i objavljivanje što potpunijih, činjeničnih i objektivnih informacija o zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu. HINA ne smije biti izložena utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost informacija, niti može doći pod vlasničku ili interesnu kontrolu političkih, ideoloških ili ekonomskih skupina.

Upravljanje i financijski model

Upravljanje agencijom povjereno je Upravnom vijeću i ravnatelju. Upravno vijeće Hine imenuje Hrvatski sabor, dok ravnatelja Hine imenuje Upravno vijeće putem javnog natječaja na mandat od četiri godine. Financijski model od 2001. temelji se na ugovorima o skupnoj pretplati na informativne usluge, uz dodatne prihode ostvarene na tržištu.

U narednom razdoblju HINA razvija niz specijaliziranih servisa i jača svoju produkcijsku infrastrukturu. Globalna financijska kriza nakon 2008. godine snažno pogađa agenciju i njezine medijske pretplatnike pa se od 2013. provodi opsežno restrukturiranje koje uključuje smanjenje troškova i prilagodbu poslovnog modela. Rezultati tih mjera vidljivi su već 2014. kada HINA ponovno posluje stabilno i pozitivno. Od 2014. godine HINA prolazi kroz intenzivnu digitalnu transformaciju. Razvijaju se multimedijalni servisi, unapređuje redakcijski sustav i pokreću tematski portali. Zgrada Hine teško je oštećena u potresu 22. ožujka 2020., zbog čega je agencija privremeno preselila u iznajmljene prostorije u Žerjavićevoj 10, dok je većina novinara, urednika, fotoreportera i djelatnika općih službi rad kombinirala između terena i rada od kuće. Nakon završetka konstrukcijske obnove zgrade, Uprava i dio uredništva vratili su se u prosincu 2025. u obnovljeni dio sjedišta, dok se povratak ostalih djelatnika očekuje krajem 2026. godine, po dovršetku opremanja svih ureda.

Hina danas: djelovanje, vodstvo i medijski značaj

Danas HINA nudi širok spektar proizvoda: opći servis vijesti (24/7), međunarodni, gospodarski i financijski servis, servis na engleskom jeziku, foto, video i audio sadržaje te OTS servis za distribuciju priopćenja. HINA je agencija srednje veličine u europskom kontekstu s razgranatom mrežom dopisništava u Hrvatskoj i inozemstvu. Produkcijski kapacitet agencije temelji se na radu stotinjak novinara, urednika i fotoreportera koji svakodnevno proizvode između 200 i 230 vijesti, više od 15 tisuća fotografija mjesečno te niz video sadržaja. Godišnje se proizvede oko 175 tisuća priloga za gotovo 300 korisnika. Tijekom razvoja djelovala je i kao svojevrsna „škola novinarstva“ kroz koju su prošle stotine medijskih profesionalaca. Taj je segment dodatno institucionaliziran pokretanjem Hina akademije 2026. godine.

Kroz povijest Hine ravnatelji su bili Josip Šentija, Milovan Šibl, Branko Salaj, Ljubomir Antić, Mirko Bolfek, Smiljanka Škugor-Hrnčević, vršiteljica dužnosti ravnateljice Bernardica Mesić i Branka-Gabriela Valentić (Vojvodić). Od rujna 2025. ravnatelj Hine je Siniša Kovačić. Glavni urednici Hine bili su Vjekoslav Krsnik, Mirko Bolfek, Benjamin Tolić, Darko Odorčić i vršiteljica dužnosti glavne urednice Alenka Zelić, dok od 2013. dužnost glavnog urednika obnaša Serđo Obratov.

HINA djeluje kao središnja nacionalna novinska agencija Republike Hrvatske čija produkcija čini temelj značajnog dijela informativnog sadržaja u hrvatskom medijskom prostoru, dok njezina međunarodna funkcija osigurava vidljivost Hrvatske u globalnim medijima. U više od tri desetljeća razvoja HINA je izgrađena kao institucija koja povezuje profesionalno novinarstvo, javni interes i međunarodnu razmjenu informacija, a njezin daljnji razvoj ostaje usko vezan uz očuvanje uredničke neovisnosti i prilagodbu suvremenim medijskim okolnostima.

Zbog njezine javne medijske funkcije, Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2026. godine Hinu je uvrstila na popis pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.