"Hrvatski projekti obnove jednako su dobri kao i njihovi nogometaši", smatra Adrian Joyce, stručnjak za energetsku učinkovitost i direktor kampanje Renovate Europe koja ima cilj smanjiti potrošnju energije zgrada u EU.
Hrvatska ove godine nije osvojila Svjetsko prvenstvo, niti je jedna od država koja služi drugima kao uzor u donošenju važnih odluka, no moguće je u Hrvatskoj pronaći jedan iznenađujuće vrijedan izvor inspiracije, sličan uspjehu nogometne reprezentacije, navodi Joyce.
Obnova zgrada radi smanjenja potrošnje energije hitno se mora ubrzati kako bi se ostvarila obećanja dogovorena na klimatskoj konferenciji u Parizu, no još uvijek nije poznato na koji će se način to provesti. S druge strane, u Hrvatskoj su trenutno u tijeku promjene u programima energetske učinkovitosti u koje će se do 2020. godine uložiti preko 400 milijuna eura strukturnih fondova.
Ovi su programi već imali velik uspjeh. Između 2014. i 2016. obnovljeno je gotovo 16 tisuća obiteljskih domova, preko 2 tisuće zgrada, 80 komercijalnih građevina te 262 javna objekta.
Joyce navodi karlovačku bolnicu kao jedan od najboljih primjera obnove javnih objekata. U bolnicu je uloženo 7,2 milijuna eura te su se godišnje emisije ugljikovog dioksida dvostruko smanjile, što je klimatski jednako sadnji preko sto tisuća stabala. Očekuje se kako će bolnica na grijanju godišnje uštedjeti preko 50 posto.
Napominje kako bi se troškovi obnove trebali otplatiti u sljedećih 14 godina upravo od ušteda na potrošnji energije. Obnova je podrazumijevala među ostalim instalaciju novih toplinskih pumpi, sustava za hlađenje i solarnih panela.
Joyce navodi kako je javno-privatno partnerstvo tvrtki za pružanje energetskih usluga bio ključ uspjeha obnove. Tvrtke su 60 posto financija pokrile ulaganjem privatnih investitora, a ostatak iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Oko 250 radnika i 32 lokalne tvrtke radilo je na obnovi čime su doprinijeli i razvoju domaćeg gospodarstva.
Karlovac nije jedini pozitivan primjer. Obnova Kliničke bolnice u Splitu dala je gotovo identične rezultate u smanjenju potrošnje energije kao i obnova tamošnjeg plivačkog bazena koja je pridonijela uštedi energije od 71 posto, a zatvor u Lepoglavi koristi više od 50 posto energije iz obnovljivih izvora.
U usporedbi s tradicionalnom praksom javne nabave, ugovori o obnovi u Hrvatskoj su jednostavniji, standardiziraniji i transparentniji, tvrdi Joyce.
Ugovaraju se vrlo brzo te su administrativne cijene niske. Razlog tomu stroga su pravila koja zahtijevaju da nove investicije ostvare najmanje 50 posto energetskih ušteda i da nemaju dodatne troškove za javni proračun.
Međutim, kako Joyce kaže, kao i obrana naše nogometne reprezentacije, projekti energetske obnove mogu se dodatno poboljšati.
Nepovjerenje u banke još uvijek je najveći problem, iako se stanje poboljšava.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak nedavno je započela s proširenjem kreditnih linija za projekte energetske učinkovitosti po iznimno povoljnim uvjetima. Najveći problem za investitore svakako je nedostatak kontinuiteta u financiranju energetskih projekata fondovima EU-a, tvrdi Joyce. Financiranje fondovima uvelike ovisi o odlukama u Bruxellesu i nacionalnim vladama.
Stoga tvrtke i investitori nemaju početnu sigurnost za daljnje djelovanje.
Kroz dvogodišnje razdoblje moglo bi se u Hrvatskoj stvoriti 3000 radnih mjesta u građevini, ali je istina i da mnogi građevinski radnici napuštaju zemlju zbog nepredvidivosti koja visi nad njihovim budućim zapošljavanjem.
Hrvatski projekti na području energetske obnove zgrada uspjeh su koji treba slaviti, smatra Joyce, jednako kao i veliko postignuće nogometne reprezentacije.