Europski parlament u Strasbourgu u utorak je usvojio izvješće o Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) i ribolovu na području sporazuma te organizacije koja djeluje u sklopu Agencije za hranu Ujedinjenih naroda.
U praksi to znači da će hrvatski ribari „na Jadranu imati iste uvjete kao ribari iz trećih zemalja”, prvenstveno Crne Gore i Albanije, rekla je hrvatska zastupnica, izvjestiteljica za to pitanje o kojem se pregovaralo dvije i pol godine.
Preporuke GFCM-a sada se moraju precizno prenositi u pravo Europske unije, bez dodatnih obaveza europskim ribarima koje istodobno ne vrijede za konkurentske flote, naglasila je pučanka.
Hrvatski dosad su bili ograničeni danima izlova srdele i inćuna, što se sad mijenja u kvote po količini, pa time više „neće trpjeti što su dio EU-a”.
Tako će se izbjeći i pojava da ribari država članica plove pod zastavama trećih zemalja poput Tunisa, što „im se više neće isplatiti”.
Promjene u pravilima za izlov male plave ribe
Zovko ističe da je "jedan od ključnih rezultata pregovora jest brisanje članka 74. stavka 5. Uredbe (EU) 2023/2124, kojim se ribolov srdele i inćuna okružujućom mrežom plivaricom i pelagijskom koćom Jadranu ograničavao na 20 dana mjesečno i 180 dana godišnje".
"Ta se mjera temeljila na višegodišnjem planu upravljanja iz 2013. godine, koji je nakon donošenja novog plana GFCM-a 2021. zastario. Zadržavanje takvog ograničenja značilo bi da se na ribare iz država članica Europske unije primjenjuju dodatna ograničenja koja ne vrijede za ribare iz drugih ugovornih stranaka GFCM-a, prije svega Albanije i Crne Gore. Novi pristup upravljanju, čija je dugoročna faza započela 2025. godine, predviđa zasebno utvrđivanje kvota za srdelu i inćuna, zbog čega su pojedine ranije mjere ograničavanja ribolovnog napora postale suvišne“, tumači HDZ-ova eurozastupnica.
Zovko je pozdravila i što je GFCM nedavno otvorio ured u Splitu koji sada pruža tehničku pomoć državama poput Albanije i Crne Gore da štite svoj dio Jadrana, što pomaže u obnavljanju ribljih zaliha.
Zaštita europske ribarske flote
Ovim se izvješćem u zakonodavstvo Europske unije prenose obvezujuće preporuke GFCM-a, odnosno pravila koja su prethodno zajednički dogovorena na međunarodnoj razini za upravljanje ribarstvom u Sredozemnom i Crnom moru.
Riječ je o zakonodavnom postupku u kojem ravnopravno suodlučuju Europski parlament i Vijeće. U pregovorima su Parlament i Vijeće imali vrlo slične pozicije, posebno kada je riječ o potrebi pravodobnog prenošenja preporuka GFCM-a, pravnoj sigurnosti i osiguravanju jednakih uvjeta za ribare iz EU-a u odnosu na ribare iz drugih ugovornih stranaka GFCM-a.
Hrvatska zastupnica istaknula je da je njezin cilj bio „zaštititi europsku flotu i radna mjesta”, kulturu ribarstva ključnu za otoke, priobalje i turizam, no da se ne ide „nauštrb zaštite” Jadrana u kojem klimatske promjene utječu i na zalihu ribe. Riječ je i strateškom pitanju sigurnosti hrane, naglasila je Zovko u izjavi za Hinu.
Na inicijativu Parlamenta u konačni su tekst uključene i odredbe prema kojima upravljanje morskim resursima mora biti utemeljeno na najboljim dostupnim znanstvenim preporukama, uz redovito razmatranje socioekonomskog položaja ribarskog sektora.
Uvodi se i obveza država članica na snažniju suradnju u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (IUU), posebno razmjenom informacija i prikupljanjem relevantnih podataka. Time se jača nadzor nad flotama koje ne poštuju zajednička pravila i sprječava da odgovorni ribari iz država članica snose posljedice nezakonitih aktivnosti drugih aktera, priopćila je zastupnica.