Iz Komisije dodaju kako, napuštena poljoprivredna zemljišta, osobito na istočnoj granici Europske unije predstavljaju „sigurnosni rizik”, a istaknuto je stočarstvo kao ključni dio europske poljoprivrede, ruralnih zajednica, turizma, sigurnosti opskrbe hranom, ali i budućnosti Europe. Sektor proizvodi gotovo 40 posto ukupne dodane vrijednosti europske poljoprivrede, ostvaruje oko 400 milijardi eura godišnjeg prometa, uključuje rad približno četiri milijuna poljoprivrednih gospodarstava te osigurava zaposlenje za sedam milijuna ljudi. No bilježi kontinuirani pad od 2005. godine.
”U Hrvatskoj je situacija također jako loša. Samo u posljednjih deset godina broj grla goveda pao je za 6 %, proizvedenih litara mlijeka za 20 %, svinja za 22,5 %, ovca i koza za 15,4 %. Najgore je u svinjogojstvu, prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2025. godine, Hrvatska je u prometu svinjama ostvarila trgovinski deficit od 304 milijuna eura. Unatoč provedbi mjera za obranu od svinjske kuge, (koje su doduše kasnile dvije godine ako znamo da se svinjska kuga pojavila 2023., a Vlada je prve mjere poduzela 2025.), i isplatama kriznih potpora, sektor se bori s padom samodostatnosti u svinjskom mesu, koja se kreće oko 55 %. Drago mi je da Europska komisija konačno prepoznala stočarstvo kao strateški sektor, ali i od ove Strategije očekujem konkretne korake. Tu prije svega mislim na posebni financijski fond za stočare, za koji Komisija najavljuje da će ispitati mogućnosti. Nažalost, situacija je takva da smo nadišli fazu ispitivanja mogućnosti i došli u fazu hitnog djelovanja. Tu je velika i nacionalna odgovornost, i nadam se da ćemo i u Hrvatskoj vidjeti promjenu na bolje.” rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj.
Da bi promjena u Hrvatskoj bila moguća, Vlada RH mora uvesti stočarstvo kao strateški prioritet za novi Višegodišnji proračun 2028-2034. Komisija državama otvara mogućnost da kroz nove nacionalne planove financiraju pristup poljoprivrednika cjepivima, zatim savjetodavne usluge i dostatan broj veterinarskog osoblja kroz uvođenje financijskih poticaja za veterinare u ruralnim područjima.
“To su samo neke od potencijalnih mjera, ali Hrvatska mora jasno odrediti probleme u ovom sektoru i pod hitno napraviti svojevrsni akcijski plan kako bismo mogli predvidjeti i adekvatna financijska sredstva u proračunu 2028-2034.” rekao je Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.
Nova strategija se temelji na pet ključnih ciljeva: jačanje otpornosti stočarskog sektora na krizne situacije, jačanje konkurentnosti na europskom i globalnom tržištu, promicanje održive proizvodnje uz visoke standarde dobrobiti životinja, osiguravanje prilagodbe svim vrstama gospodarstava i regijama te unapređenju izvrsnosti u stočarskoj proizvodnji.
Osobito je značajno da je Komisija u Strategiji prepoznala i važnost visokih standarda u dobrobiti životinja, a to je važno primijeniti i kada govorimo o trgovinskim sporazuma. “Nažalost Komisija je dosad, u sklopu trgovinskih odnosa, donijela i neke odluke koje su vrlo štetne upravo za stočarstvo. Tu podsjećam na Mercosur sporazum koji je otvorio vrata uvozu proizvoda, osobito mesa, proizvedenih pod znatno lošijim standardima od onih po kojima proizvode naši poljoprivrednici. Ova Strategija je naglasila potrebu uvođenja jednakih zahtjeva za dobrobit životinja za uvezene proizvode, pa vjerujem da se ide u smjeru koji konstantno zahtijevam: zaštita domaće proizvodnje i uvoz samo onih proizvoda za koje možemo jamčiti i provjeriti da su proizvedeni pod potpuno jednakim uvjetima i standardima!”, zaključio je Vešligaj, stoji u priopćenju ureda zastupnika.
*Priopćenja u ovoj rubrici objavljuju se u izvornom obliku bez uredničkih intervencija.