Pakt, koji je usvojen u svibnju 2024. počinje se u potpunosti primjenjivati u petak, 12. lipnja. Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelja azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.
Države članice koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom moći će računati na potporu iz fonda solidarnosti. Države članice mogu doprinositi tom fondu solidarnosti na tri načina - plaćanjem financijskog doprinosa, tehničkom potporom slanjem opreme ili eksperata te prihvatom migranata.
Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna. To su brojke dogovorene za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi
Šest zemalja - Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska - za koje je Komisija utvrdila da su u posljednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku imaju pravo tražiti da budu potpuno ili djelomično izuzete o obveze doprinosa mehanizmu solidarnosti, što znači da neće morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.
Paktom se uvode strože i brže procedure izravno na vanjskim granicama EU-a za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. Svrha je brže utvrditi tko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a tko mora biti vraćen u zemlju podrijetla.
Pakt nije bez kontroverzi, krajnja desnica ga smatra preslabima, dok na lijevom spektru nailazi na kritike da je previše restriktivan i da krši prava izbjeglica.
Europska komisija će u srijedu na redovitom tjednom sastanku održati orijentacijsku raspravu o sustavu trgovanja emisijama (ETS), središnji je dio klimatske politike Europske unije. Očekuje se da će Komisija sljedeći mjesec predstaviti zakonodavne prijedloge za modernizaciju ETS-a za razdoblje nakon 2030., kako bi se sustav uskladio s novim klimatskim ciljevima EU-a za 2040. godinu.
U ponedjeljak se u Nikoziji održava neformalni sastanak ministara obrane država članica EU-a, koji će razgovarati o daljnjoj vojnoj potpori Ukrajini, borbi protiv ruske flote u sjeni, o naporima za uspostavu slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem to o europskoj sigurnosnoj strategiji.
U Luxembourgu se u ponedjeljak i utorak održava sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku. U ponedjeljak je sastanak ministara prometa, a u utorak ministara zaduženih za telekomunikacije.
U četvrtak se održava sastanak euroskupine, a u petak ministri financija svih država članica.
BRUXELLES, 7. lipnja 2026. (Hina) - Sljedeći tjedan počinje primjena europskog pakta o migracijama i azilu, sveobuhvatni zakonodavni paket kojim se uspostavljaju zajednička pravila za upravljanje migracijama, nadzor granica i postupcima azila u svim državama članicama.
(Hina) xsv yps