Divovska ribarska mreža nasuprot Atlantskom oceanu postavljena je uz šetalište na ulazu u Matosinhos, gradić naslonjen na Porto.
Mreža je podsjetnik na korijene nekoć ribarskog mjestašca koje je pomoću europskog novca preraslo u rezidencijalni grad s oko 250 tisuća stanovnika.
„Portugal se kompletno promijenio od 1986. godine“, govori Vitor Deveza iz ureda razvojne agencije regije sjeverni Portugal (CCDR-N).
„Unatoč fizičkim promjenama, najviše se promijenilo ono što ne vidimo. Kako se odnosimo prema vodi, okolišu...“, govori na izlazu iz Porta gdje se rijeka Douro ulijeva u ocean.
Ondje su neke od najluksuznijih kuća gdje žive nogometne zvijezde, poput vratara Ikera Casillasa.
Kraj poznat poznat po slatkom vinu portu još uvijek prolazi transformaciju. U Matosinhosu je nekadašanja tvornica vina iz 19. stoljeća, čija je zgrada bila pred urušavanjem, pretvorena u „Kuću arhitekture“. U tom velikom prostoru izloženi su radovi portugalskih arhitekata.
„Važno je da ljudi vide kako se gradilo i kako se gradi. Da se društvo upozna s arhitekturom i njenim dostignućima“, kaže arhitekt Nuno Sampaio, izvršni direktor „Kuće arhitekture“.
Ondje se primjerice nalaze nacrti izgradnje metroa u Portu iz 90-ih godina, sa 70 kilometara dugom željeznicom.
Izloženi su i radovi arhitekta Eduarda Souta de More među kojima i rezidencijalna kuća u Zagrebu nepoznatog naručitelja.
„Kuća arhitekture“ bi svojim kulturnim sadržajima trebala obogatiti život stanovnika Matosinhosa, te ga učiniti ugodnijim mjestom za život, pa je u njenu prenamjenu investirano 3,4 milijuna eura, od čega je Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) dao 2,7 milijuna.
No takvi projekti mogli bi presušiti nakon što su bogatije zemlje EU-a predvođene Njemačkom, Austrijom i Finskom zatražile smanjenje proračuna za kohezijsku politiku od 2021. do 2027. godine.
Kohezijskom politikom, koja stoji iza tisuća projekata, Bruxelles nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova bloka 27 zemalja.
Kada su Portugal i susjedna Španjolska ušle u njega, klub je imao 12 članica, pa je novac bio dostupniji. No, više od tri desetljeća kasnije, to danas nije tako.
U subotu se 17 država koje više novca dobivaju iz zajedničkog proračuna nego što u njega uplaćuju okupilo u portugalskom gradići Beji. Među njima i Portugal i Hrvatska, koja je 2013. zadnja ušla u EU.
One su se usprotivile zahtjevu o rezovima iz 10 zemalja koje više uplaćuju u proračun EU-a nego što iz njega dobivaju.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, u pokušaju iznalaženja kompromisa predložila je 10-postotno smanjenje novca za kohezijsku politiku u idućih sedam godina.
Pritvori li se ta pipa ulit će se manje novca i u Porto gdje bi gradonačelnik Rui Moreira, na vlasti od 2013. godine, mogao izgubiti iduće izbore.
„Dok kopni suverenitet država, građani vjeruju u suverenitet gradova. Gledaju prema nama i traže nas da riješimo ono što ih muči“, istaknuo je Moreira na Forumu gradova održanom prošli tjedan.
Moreira je kandidirao svoj grad za tu konferenciju, koju Europska komisija organizira svake dvije godine, kako bi u ime europskih gradova zatražio zadržavanje dosadašjeg financiranja iz EU-a.
Portugal je prošle godine insistirao na dobivanju mjesta europskog povjerenika za kohezijsku politiku, pa je u tu fotelju prije mjesec i pol dana sjela Elisa Ferreiro, rođena u Portu. Njen suprug je predsjednik razvojne agencije sjevernog Portugala (CCDR-N).
„Porto je izabran za domaćina foruma prije nego sam izabrana za povjerenicu“, rekla je Ferreira. „U gradovima su najveće prilike, poput obrazovanja i kulture, ali i najveće prijetnje poput zagađenja i siromaštva“, dodala je.
José Mendes, državni tajnik u ministarstvu planiranja, također upozorava na negativne ekstrernalije gradova poput buke, zagađenja i siromaštva za čije suzbijanje je, kaže, potreban dodatni novac.
„To je kritično pitanje, ne samo za Portugal nego i Europu“, naglašava.
Sjeverni Portugal, s Portom kao središtem, tradicionalno je najsiromašniji dio zemlje, premda odande u svijet odlazi 40 posto portugalskog izvoza. No riječ je o tekstilu, cipelama i vinu koji se ne mogu mjeriti s aktivnostima središnjeg dijela zemlje s glavnim gradom Lisabonom, niti turističkim središtima na pješčanim plažama južnog Portugala.
Vitor Deveza se nada kako će europska povjerenica Ferreira pomoći da fondovi nastave ulijevati dovoljno novca u taj kraj, premda to ne smatra realnim.
„Nije loše što je odavde, no ona je poštena i principijelna“, kaže.
„Ne preostaje nam drugo nego novac koji nam bude na raspolaganju što bolje koristiti. Morat ćemo biti selektivniji prilikom odluke koje projekte financirati, a morat ćemo biti i produktivniji“, zaključuje.