"Vijeće i države članice duboko su zabrinuti zbog činjenice da trenutačne politike i djelovanje u području očuvanja i obnove šuma te održivoga gospodarenja njima na globalnoj razini nisu dovoljni da bi se zaustavilo krčenje šuma. Suglasni su da je potrebno pojačano djelovanje EU-a i potiču Komisiju da, u okviru europskog zelenog plana, hitno odredi prioritete i provede mjere navedene u komunikaciji zajedno s državama članicama, industrijom, organizacijama i institucijama, civilnim društvom i partnerskim zemljama", kaže se u zaključcima ministara koji su se u ponedjeljak i utorak sastali u Bruxellesu.
Hrvatska, kada je u pitanju upravljenje i gospodarenje šumama, dobro stoji. Ona je druga članica EU-a nakon Finske po površini koje zauzimaju šume.
"U Hrvatskoj je oko 47 posto površine pod šumama, a oko 35 posto šumskih područja zaštićeno je unutar NATURE 2000", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Dodala je da je na sastanku istaknut dobar hrvatski primjer "obnove smrekovih šuma nakon ledoloma 2014. i nakon pojave štetnika potkornjaka".
NATURA 200 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu.
S obzirom na to da mogu apsorbirati stakleničke plinove, šume imaju ključnu ulogu u djelovanju u području klime. Šume čuvaju najveći dio bioraznolikosti na Zemlji. Zbog rasta broja stanovnika i sve veće potražnje za hranom šume se prenamijenjuju u poljoprivredna zemljišta i veća se važnost pridaje poljoprivrednoj produktivnosti.
Kako bi se smanjio utjecaj otiska potrošnje EU-a na zemljište, Vijeće i države članice traže od Komisije da ubrzano provede procjenu novih regulatornih i neregulatornih mjera na strani potražnje te da u tu svrhu izradi prijedloge.
Te mjere uključuju podizanje svijesti potrošača, obveze za dionike u industriji i suradnju sa zemljama proizvođačima.