Kao i na svim dosadašnjim tribinama, književnica i voditeljica tribine Ana Horvat predstavila je svoje gošće pjesnikinje Sonju Smolec i Marinu Katinić.
Pjesnikinja, ekonomistica, Sonja Smolec iz Pule članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, DHK, Svjetske udruge pjesnika (WPS) i nekoliko drugih književnih udruga i urednica je časopisa "Kvaka". Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Poezija joj je objavljena u mnogim domaćim i međunarodnim časopisima i zbirkama poezije, internetskim portalima i blogovima, te prevedena na strane jezike. Za svoj književni rad više puta je dobila nagrade. Objavila je dvije zbirke poezije na hrvatskom jeziku ("Kad zadrhte trave" i "Korijeni"), dvije zbirke priča za djecu i 11 romana za mlade.
Foto: Pjesnikinje Sonja Smolec (lijevo) i Marina Katinić (desno) bile su gošće 32. tribine Razgovora s pjesnikinjom koju je 18. rujna u prostoru antikvarijata Jesenski i Turk u zagrebačkoj Preradovićevoj vodila književnica Ana Horvat (sredina)
Zagrebačka pjesnikinja Marina Katinić završila je studij filozofije te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu, a 2008. upisala je doktorski studij filozofije s težištem proučavanja bioetike i filozofije odgoja. Članica je DHK, Hrvatskoga filozofskog društva i Hrvatskoga bioetičkog društva. Radila je u osnovnim školama u Hrvatskoj, u Europskoj školi Luksemburg II, te u javnim ustanovama poput NCVVO-a i NSK-a, a trenutno je profesorica etike i filozofije na zagrebačkoj XV. gimnaziji. Sudjelovala je u nekoliko javnih poetskih događanja u organizaciji hrvatskoga Pen-a, objavljuje u književnim časopisima i zbornicima. Za svoje pjesništvo dobila je više nagrada, a tiskane su tri zbirke pjesama - "Kriptopis bijelog u procjepu zemlje","Ptica na ušću smoga" i "Pogled kroz ključanicu".
Po predstavljanju, svaka je od pjesnikinja pročitala nekoliko svojih pjesama u izboru voditeljice Ane Horvat. U ovom, kao i narednom predahu, svojim su izvedbama na gitari pjesnički ugođaj upotpunili mladi gitaristi, učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice, Ana Murković koja polazi prvi i Karlo Sekeli učenik drugog razreda srednje škole kod profesora gitare Tomislava Perice.
Foto: Glazbeni gosti tribine - Ana Murković i Karlo Sekeli, učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice
Nakon prvog glazbenog predaha voditeljicu Anu Horvat zanimalo je može li poezija biti istinita i iskrena, treba li biti takva i može li pomoći u društvenoj zajednici te ima li uz pisanje pjesama mjesta za vjernost.
Pjesnikinja Marina Katinić smatra da je poezija vrijedna "jer na poseban način izražava istinu". "U njoj možemo prepoznati neko opće iskustvo. Kroz pjesme možemo doživjeti ljepotu na drugačiji način no što ju doživljavamo kroz znanost, ona nas mora moći dotaknuti", dodala je pjesnikinja Katinić. O tome je li pjesništvo istina ili laž kaže da je umjetnost "u stvari pretvaranje i laž" jer kad tražimo ljepotu u umjetnosti onda tražimo laž. Smatra da je najgore u pjesništvu oponašati druge i slijediti modu. "Najteže je pronaći svoj glas, pretočiti ga u pjesmu i biti svoj", izjavila je Katinić. Kada je o vjernosti i pjesništvu riječ, pjesnikinja smatra da se vjernost čak može i 'izdrilati' te dodala kako je Večernji list pokazao vjernost kada je između raznih književnih djela tiskao i Jesenjinove pjesme i time bez obzira na proteklo vrijeme pjesništvu dao određenu težinu.
Foto: Voditeljica tribine Ana Horvat s gošćom pjesnikinjom Marinom Katinić
Pjesnikinja Sonja Smolec mišljenja je da je "istina u poeziji relativna" i da ovisi o tome što je autora inspiriralo na pisanje bilo tematski bilo refleksivno, "bez obzira je li sjedio ispred televizora, trčao kroz prirodu ili 'toćao' noge u moru". "Važan je način na koji svoje osjećaje pjesnik prenese u pjesmu. Za moje pjesme mogu reći da su odraz mene i ono što sam osjetila pišući ih. Pjesme - to sam ja", kazala je Smolec. Govoreći o vjernosti, smatra da ona ima smisla te da je vjernost pisanju razlikuje od vjernosti između supružnika, ili roditelja i djece. "Biti vjeran pisanju i književnosti nešto je sasvim drugo. Vjernost pisanju je veliko odricanje", rekla je pjesnikinja Smolec.
Foto: Pjesnikinja Sonja Smolec i voditeljica tribine Ana Horvat
Nakon glazbenog predaha, razgovor se vodio o zajedničkim i zasebnim interesima. Obje pjesnikinje imaju skonost prema kretanju - hodanje, rolanje, šetnja, vožnja... A tu su posebnosti kao što je sklonost slikanju, odnos prema životinjama, odnos prema duhovnosti i vjeri.
"Kada se čovjek vozi vlakom čini mu se da svijet putuje, a čovjek miruje, a svako prijevozno sredstvo ima svoju relaciju prostor/vrijeme. Puno se može učiti u kretanju", odgovorila je na zajedničko pitanje o kretanju pjesnikinja Marina Katinić. Kada je o zasebnim interesima riječ, pjesnikinja smatra da je "Bog os", jer je os središte "oko čega se sve drugo namata i slaže". "Kada je Bog na mjestu - sve je onda uređeno kako treba", kazala je Katinić. Voli životinje, ali na mačke "momentalno reagira" iako smatra da je mačka "umiljato, divno biće koje daje toplinu i liječi". Kao posebna zanimljivost je nagrada dodijeljena pjesnikinji za najljepšu ljubavnu pjesmu, koja nigdje nije objavljena što je Marina Katinić jednostavno objasnila kako je nagrađena pjesma - inače pismo napisano kao pjesma - objavljena kao odgovor na jedan natječaj koji je bio raspisan u Sesvetama.
Potrebu za kretanjem Sonja Smolec je objasnila svojim imenom koje je dobila po Sonji Henie koja je voljela kretanje, a ta neprekidna promjena okoline inspirira ju na pisanje. "Nisam statična, nisam 'krumpir'", kazala je pjesnikinja Smolec. Uz pisanje pjesnikinja voli i slikati. "Kad ne sjedim za računalom, stavim pred sebe papir i slikam", izjavila je Smolec. Voli životinje, ali se boji nekih kukaca i gmizavaca. "Lijepi su na slikama, ali neka budu dalje od mene", s osmijehom je kalaza pjesnikinja. Kao posebnu zanimljivost istaknula je vjerovanje u snove. "U snovima se mogu riješiti mnogi problemi iz stvarnoga života. Treba pratiti samoga sebe, znakove koje daje organizam, a tako i snove", kazala je Smolec o toj zanimljivosti.
Foto: I na 32. tribini Razgovora s pjesnikinjom, prostor antikvarijata Jesenski i Turk bio je popunjen zadovoljnom publikom
Na kraju tribine pjesnikinje su pročitale nekoliko svojih najdražih pjesama, nakon kojih je u prostoru antikvarijata Jesenski i Turk u zagrebačkoj Preradovićevoj 5, te srijede (18. rujna) nastao veliki žamor, jer je nadasve zadovoljna publika htjela svaku pjesnikinju nešto pitati, od svake pjesnikinje nešto doznati...
Izvor: HinaOTS